Paginacija
-
-
Oštećena cestovna infrastruktura kao uzrok prometnih nesreća na cestama
-
Ines Detelić Oštećena cestovna infrastruktura, kao čimbenik, zauzima određeni postotak sveukupnog broja prometnih nesreća, koje se događaju na našim prometnicima, bez obzira na posljedice prometne nesreće. Nadalje, bez obzira je li nastala prometna nesreća s materijalnom štetom, prometna nesreća s ozlijeđenom osobom ili prometna nesreća s poginulom osobom. Iako je ta brojka neprimjetna u odnosu na sveukupan broj prometnih nesreća, koje su prouzrokovali drugi čimbenici, dužnost je...
-
-
Oštećenik kao tužitelj u kaznenom postupku
-
Sandra Pušić Kroz povijest znatno je se mijenjala uloga progonitelja kaznenih djela. U najranijim društvima, žrtva je vršila progon. U akuzatornim postupcima prvobitnih zajednica žrtva je imala samostalan položaj. Sukobi su se rješavali mirenjem i nagodbom kršitelja normi s povrijeđenim subjektima. U Srednjem vijeku dolazi do koncentracije vlasti kod pojedinih subjekata vladanja u staleškoj monarhiji i gradovima - državama. Oni postepeno preuzimaju monopol kaznenog progona za najteža kaznena...
-
-
Palijativna skrb kao osnovno ljudsko pravo
-
Ana Pušić Oklopčić Rad "Palijativna skrb kao osnovno ljudsko pravo" istražuje povijest palijativne skrbi, terminologiju i njeno povezivanje s ljudskim pravima. Naglasak je stavljen na analiziranje ključnih dokumenata Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe i Europske unije te pravni okvir palijativne skrbi u Republici Hrvatskoj na što je stavljen poseban naglasak u ovom radu. Rad razmatra i ulogu socijalnog radnika u palijativnoj skrbi te istražuje zanemarivanje određenih skupina pacijenata, uključujući...
-
-
Palijativna skrb za osobe starije životne dobi u Republici Hrvatskoj
-
Brigita Krenek U posljednjih nekoliko desetljeća došlo je do porasta udjela stanovništva starijeg od 65 godina u ukupnoj populaciji. Takav eksponencijalni rast stanovništva pobudio je znatiželju istraživača iz raznih područja, a naročito socijalnog rada koji su započeli s istraživanjem pojmova poput kvalitete života, uspješnog starenja i različitih oblika skrbi za starije osobe. S obzirom na porast broja starijeg stanovništva, porasla je i potreba za poboljšanjem formalnog oblika skrbi za...
-
-
Pametni gradovi
-
Radinka Ačai Tema ovog završnog rada je usvajanje pojma pametnih gradova, što su to pametni gradovi, koji su kako se razvijaju, što je potrebno za njihov rast i razvoj, te kako mi kao društvo u cjelini i kao pojedinci možemo tome pridonijeti. Zamislite grad koji u potpunosti i efikasno zadoljoljava potrebe svojih građana, takav grad zove se „smart city“, koristi digitalne tehnologije kako bi povećao kvalitetu, smanjio troškove i potrošnju resursa, te kako bi se građani aktivno uključili....
-
-
Pametni gradovi
-
Marija Solić Tema ovog završnog rada je sustavan prikaz važnijih obilježja pametnih gradova odnosno važnijih obilježja suvremenog grada i pravaca u kojima se oni razvijaju. Analitičkim, a u pojedinim dijelovima i kritičkim pregledom dostupne literature u području sociologije i urbane geografije kao važnijih obilježja grada u suvremenom dobu izdvojeni su i raspravljene cjeline ovog rada koje čine konzistentnu cjelinu. Prilikom izrade ovog završnog rada koriste se metode analize, sinteze i...
-
-
Pandemija COVID-19: Izazov za Europsku uniju
-
Veronika Sudar Ugovorom o funkcioniranju Europske unije utvrđene su kategorije i područja nadležnosti Unije. Nadležnosti su podijeljene u tri glavne kategorije: isključive nadležnosti, podijeljene nadležnosti i komplementarne nadležnosti. Komplementarne nadležnosti odnose se na intervenciju EU-a samo u svrhu pružanja podrške, koordinacije i nadopune djelovanja zemalja EU-a. Pravno neobvezujućim dokumentima EU-a ne smije se zahtijevati usklađivanje zakona ili propisa država članica. U...
-
-
Pandemija Covid 19 i mentalno zdravlje mladih
-
Danijela Vidaković Proglašenje pandemije koronavirusa 2019. godine (COVID-19) donijelo je značajne promjene u svakodnevnom životu ljudi u zemljama pogođenima ovom krizom. Većina zemalja uvela je izvanredna stanja koja su obuhvatila ograničenje kretanja, javnih okupljanja, društvenih događanja te provedbu strogih preventivnih mjera poput izolacije, socijalnog distanciranja i nošenja zaštitne opreme. Ova iznenadna situacija rezultirala je mnogobrojnim promjenama dotadašnjeg života, s tada...
-
-
Parlamentarni izbori u Republici Hrvatskoj
-
Matija Klokočovnik Parlamentarni izbori u Republici Hrvatskoj službeno se zovu Izbori za zastupnike u Hrvatski sabor. Mandat saborskih zastupnika traje četiri godine. Također, postoji mogućnost prijevremenih parlamentarnih izbora nakon raspuštanja Sabora. Birači na parlamentarnim izborima biraju 151 zastupnika u deset izbornih jedinica uz posebnu izbornu jedinicu za pripadnike nacionalnih manjina te za građane koji nemaju prebivalište u Republici Hrvatskoj. Na izborima se primjenjuje sustav razmjernog...
-
-
Parlamentarni izbori u Republici Hrvatskoj
-
Dominik Belošević Cilj rada je analiza parlamentarnih izbora u Republici Hrvatskoj, odnosno analiza izbora zastupnika u Hrvatski sabor. Rad započinje istraživanjem i analiziranjem pojma demokracije, izbora i parlamenta. Nakon toga se prikazuje razvoj Hrvatskog sabora i izbora zastupnika u njemu tijekom povijesti, odnosno od 9. stoljeća pa sve do danas. Rad dalje analizira postojeće izborne sustave navodeći prednosti i nedostatke. Središnji dio rada se bavi analizom postojećeg izbornog zakonodavstva u...
-
-
Participacija djeteta u procesu udomiteljstva
-
Ivana Gojković Participacija i zajednički rad s ljudima neka su od osnovnih načela profesije socijalnog rada, a znače uključivanje ravnopravno i jednako sudionika procesa u zajednički rad. Uključivanje djeteta u donošenje odluka o vlastitom životu i mogućnost sudjelovanja djeteta u kreiranju podrške ili pomoći za njega, a u procesu udomiteljstva, glavna je tema diplomskog rada. Istraživanje je provedeno u Hrvatskoj, sa socijalnim radnicima koji rade na poslovima udomiteljstva, a cilj je...
-
-
Paušalno oporezivanje samostalne djelatnosti
-
Kristina Gabud Porezi predstavljaju najvažnije i najizdašnije prihode pojedine države. Porezi predstavljaju oblik prisilnog davanja koji nameće država. Porez na dohodak jedan je od najznačajnijih poreznih oblika poreznog sustava suvremene države. Izvori poreza na dohodak su primici ostvareni od nesamostalnog rada, samostalne djelatnosti, imovine i imovinskih prava, kapitala, osiguranja i drugi primici. Obrt je samostalno i trajno obavljanje dopuštenih gospodarskih djelatnosti. Paušalni obrt...
Paginacija
