Paginacija
-
-
Stvarna prava na brodu
-
Monika Križanac Ovaj diplomski rad detaljno obrazlaže temu stvarnih prava na brodu u Republici Hrvatskoj. Stvarna prava, najjednostavnije rečeno, su skup pravila građanskoga prava koja reguliraju pripadanje stvari osobama. Pod stvarnim pravima podrazumijevaju se pravo vlasništva na brodu (rad spominje i suvlasništvo), hipoteka ( i razlike prema mortgage-u), te pomorski privilegiji.Nadalje, u prvom dijelu rada, napravljen je kratki povijesni pregled tijeka razvoja stvarnih prava. Republika Hrvatska...
-
-
Stvarna prava na pomorskom dobru
-
Ana Franušić Pomorsko dobro je opće dobro i dobro od interesa za Republiku Hrvatsku te ona za njega brine, održava ga i odgovara za njega. Ono je utemeljeno na načelu pravnog jedinstva zemljišta i zgrade te načelu da su nekretnine na tom području izvan vlasničkog režima. Pomorsko dobro je oduvijek bilo od velikog značaja te najinteresantniji dio državnog teritorija, no u velikom broju slučajeva ta njegova značajka da je pomorsko dobro, nije upisana u zemljišnim knjigama, te ga to dovodi u...
-
-
Stvarne služnosti
-
Dragana Markov Služnosti su, prema zakonskoj definiciji, ograničeno stvarno pravo na nečijoj stvari. Bitne pretpostavke su da je to pravo na tuđoj stvari te da ovlaštenik tog prava ima pravo služiti se tom stvari, a njezin vlasnik takvo služenje mora podnositi. Za služnosti vrijede osnovna načela i obilježja stvarnih prava pa ih stoga uređuje Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima. Različiti oblici služnosti su bili poznati već i u najstarijim zakonodavstvima, a posebno u rimskom...
-
-
Subjekt prava
-
Lana Lucić Kroz povijest su se razvijali i mijenjali koncepti subjekata prava, a poseban naglasak stavljao se na razvoj fizičkih i pravnih osoba, njihovih karakteristika i pravnih poslova. U drevnim civilizacijama, poput rimske i grčke, fizičke osobe su prepoznate kao pravni subjekti s određenim pravima i obvezama. U radu se stavlja naglasak na bitne karakteristike fizičkih i pravnih osoba, kao i njihove sposobnosti, uključujući pravnu, poslovnu i deliktnu sposobnost. Unutar poslovne sposobnosti...
-
-
Subjekti građanskog prava i njihova poslovna sposobnost
-
Dario Ručević Od prvih vremena građanskog prava pa do danas subjekti građanskopravnog odnosa predstavljaju pravnu konstantu u pravnom sustavu i pravnom prometu. Materija se stalno mijenja, razvija i dopunjuje. U radu se prikazuje praćenje toka razvoja ključnih instituta značajnih za subjekte građanskog prava, počevši od rimskog prava pa do današnjeg pravnog uređenja. U radu se razmatra uređenje pravne i poslovne sposobnosti subjekata građanskog prava, razmatra se sklapanja pravnih poslova...
-
-
Subordinacija u službeničkom odnosu s posebnim osvrtom na policijske službenike
-
Tamara Jeremić Predmet ovog rada je subordinacija u službeničkom odnosu s posebnim osvrtom na policijske službenike budući da je taj element službeničkog odnosa vrlo važan jer upravo iz njega proizlazi disciplinska odgovornost državnih službenika. Nakon definiranja službeničkog odnosa definirani su osnovni pojmovi vezani uz državu, ustroj države i državne službenike. Nadalje, opisana je policija kao specifična državna i društvena organizacija odnosno institucija koja djeluje u sklopu...
-
-
Subordinacija u službeničkom odnosu s posebnim osvrtom na subordinaciju policijskih službenika
-
Alessandra Radusin Semenjuk Predmet ovog rada je pojam subordinacije koji označava odnos podređenog i nadređenog. Subordinacija je definirana kao podvrgnutost nižega položaja višemu u nekoj klasifikaciji ili hijerarhiji. Načelo hijerarhije zastupljeno je, po prirodi stvari u svakoj organizaciji, pa i u organima državne vlasti i javnim službama. U pretežnom djelu respektivne radnopravne literature subordinacija se smatra jednim od bitnih (osnovnih) elemenata radnog odnosa. Subordinacija postoji u državnoj...
-
-
Sud Europske Unije
-
Iva Lovrić Sud Europske Unije institucija je Europske Unije koja osigurava tumačenje prava na području Unije te njegovu primjenu kroz suradnju s državama članicama odnosno nacionalnim sudovima. Sa sjedištem u Luxembourgu predstavlja sudbenu vlast EU, sa sastavom kojeg čini po jedan sudac iz svake države članice. Sud čine Sud, Opći sud te specijalizirani sudovi. Nadležnost Općeg suda prostire se za sve iz nadležnosti Suda Europske unije osim za dva postupka, a to su prethodni postupak i...
-
-
Sud Europske unije
-
Ivona Jurić 1. prosinca 2009. godine stupanjem na snagu Ugovora iz Lisabona EU je dobila pravnu osobnost i preuzela nadležnosti koje su bile dodjeljene Europskoj zajednici. Pravo Zajednice je postalo pravo Unije. Pored EU i dalje postoji Europska zajednica za atomsku energiju. Nadležnosti Suda u odnosu na Euratom ( Europska zajednica za atomsku energiju) iste su kao i one u okviru EU. Sud se sastoji od 28 sudaca i 11 nezavisnih odvjetnika. Sud može zasjedati u punom sastavu, u velikom vijeću (15...
-
-
Sud Europske unije - sustav i nadležnosti
-
Ana Libl Cilj ovog završnog rada koji sam odabrala iz predmeta osnove Europskog pravo je Sud EU – sastav i nadležnost, te ću kroz završi rad obraditi tu temu i pojasniti sastav i nadležnost Suda EU kao i njegovu ulogu koja je ključna za funkcioniranje Europske unije, ali i poštivanje prava, te ću opisati ključne postupke pred sudom kojih je ima šest. .Sud Europske unije osnovan je 1952.g., a njegova glavna uloga je da osigurava da se pravo EU-a jednako tumači i primjenjuje u svim...
-
-
Sud Europske unije i postupci pred sudom
-
Nikolina Brekalo Od samih začetaka europske integracije, još u okviru Europske zajednice za ugljen i čelik, države članice su u institucionalnoj strukturi zajednice nastojale oformiti i sud i upravo taj sud je odigrao ključnu ulogu u periodima zastoja političkog procesa te se smatra zaslužnim za konstitucionalizaciju pravnog poretka Europske unije. Sud Europske unije osnovan je Rimskim ugovorom 1952. godine, a 1989. dodan mu je novi sud nazvan prvostupanjski sud koji je Lisabonskim ugovorom...
-
-
Sudbena vlast u Republici Hrvatskoj
-
Ivana Cesar Pravosuđe je u Republici Hrvatskoj neovisno od zakonodavne i izvršne vlasti. Vlast je u Republici Hrvatskoj ustrojena na načelu trodiobe vlasti na zakonodavnu, izvršnu i sudbenu. Sudbeni sustav u Republici Hrvatskoj čine Vrhovni sud koji je ujedno i najviši, slijede ga Županijski i Općinski koji su redovni sudovi, te Prekršajni, Trgovački sudovi, Visoki prekršajni, Visoki trgovački i Upravni sud koji spadaju u grupu specijaliziranih sudova. Glavnu ulogu kod odlučivanja o...
Paginacija
