U posljednjih četrnaest godina kriptovalute utemeljene na blockchain tehnologiji postale su globalna senzacija predstavljajući inovativnu alternativu tiskanom novcu te su kroz godine sve više privlačile interes pojedinaca i raznih pravnih osoba pa posljedično i nacionalnih vlada. Njihova pojava povezana je sa tehnološkim napretkom u doba ekonomskih kriza koje su dovele do preispitivanja postojećih koncepata novca, valuta i financijskih posrednika. Danas ne postoji globalno usvojena i stalna definicija kriptovaluta s obzirom da različita regulatorna tijela često mijenjaju svoje interpretacije istih kako bi ih prilagodila novonastalim okolnostima. Posljedično, oporezivanje kriptovaluta predstavlja relativno novo područje kojemu različite države svijeta pristupaju na različite načine uzrokujući dihotomiju u shvaćanju njihove prirode pa tako ih jedni smatraju imovinom, dok ih drugi smatraju dohotkom. U Republici Hrvatskoj, sukladno pravnoj stečevini Europske Unije, prihvaćeno je shvaćanje kriptovaluta kao kapitalnih dobitaka pa se iste trenutno oporezuju sukladno zakonu o porezu na dohodak. Porezni tretman kriptovaluta kroz vrijeme će biti dodatno reguliran nizom nacionalnih i supranacionalnih normi te je jasno kako je sadašnja regulacija podložna promjenama te je moguće da će iste u budućnosti biti podložne izravnim ali i neizravnim porezima. Budući da je neregulirano tržište kriptovaluta od pojave Bitcoina 2009. godine do danas doživjelo značajan rast postalo je plodno tlo za prikrivanje brojnih kriminalnih aktivnosti te pranje novaca. Uz navedeno, broj prijevara na tržištu kriptovaluta značajno raste od njihova nastanka što uzrokuje izdavanje brojnih upozorenja vezanih za isto od strane nacionalnih vlada koje paralelno nastoje postići što je moguće veću razinu regulacije ovoga tržišta. Prijevare na tržištu kriptovaluta koriste digitalne tehnologije, no one često uključuju i tradicionalne metode financijskih prijevara poput Ponzi shema, lažnog predstavljanja i krađe identiteta. Unatoč značajnoj brojnosti ove vrste prijevara, istraživanja o istima izrazito su rijetka zbog nepostojanja jasne klasifikacije prijevara i regulatornog supranacionalnog tijela koje bih rješavalo eventualne sporove te vodilo evidenciju o počinjenim prijevarama. U ovome radu nastoji se dati pregled najčešćih vrsta prijevara na tržištu kriptovaluta te prikazati trenutna regulativa oporezivanja istih u Republici Hrvatskoj.