Rad se bavi analizom podataka i prakse Suda EU u ostvarivanju stvarne ravnopravnosti na tržištu rada Europske Unije, kao i dostignuto stanje u Republici Hrvatskoj. Uključuje podatke indeksa ravnopravnosti spolova uspostavljenog od strane Europskog instituta za ravnopravnost spolova (EIGE) i Izvješća pučke pravobraniteljice za ravnopravnost spolova. Kroz definiranje pojmova „rod“, „spol“ i „diskriminacije“, kako izravne, tako i neizravne, kroz presude Suda Europske Unije prati razvoj ostvarenja jednake plaće za rad jednake vrijednosti, omogućavanja obostranog korištenja porodiljnog, odnosno očinskog dopusta te olakšavanja balansiranja privatnih i poslovnih obveza. Od velike je važnosti i analiza problema komparatora diskriminacije, pravnih nedoumica te utvrđivanje sankcija za povrede, uz definiranje posebnih mjera. Počevši od temelja feminističkih teorija, do uviđanja neobjektivnosti i isključivosti obrane ženskih prava kroz izvjesne teze feminističke teze, prikazuje razvoj i definiranje rodno osviještene politike. U samom zaključku razmatraju se dosezi europskih, nacionalnih i lokalnih inicijativa; zaključak ovog rada je da su Europska Unija, a pogotovo i Sud EU postigli velike korake naprijed u definiciji temeljnih prava, a samim time i nametnuli potrebu ravnopravnosti muškaraca i žena kao obvezu integriranja takve u nacionalna zakonodavstva država, a na samim državama je da integriraju smjernice i rade na socijalnoj i društvenoj osviještenosti svojih građana.