| Sažetak | Dugo vremena nije postojala svijest o problemu beskućništva te se prepoznala potreba za stvaranjem socijalne mreže koja bi omogućila zadovoljenje potreba osoba u beskućništvu i njihovu bolju uključenost u društvene procese. To je zahtijevalo pravovremeno uključivanje različitih civilnih organizacija i volontera koje pomažu osobama u beskućništvu kroz različite aktivnosti i programe podrške. U tom procesu, volonteri se ponekad suočavaju sa stresom i različitim izazovima zbog čestih susreta s osobama koje su prošle kroz teške emocionalne i egzistencijalne probleme ili traumu. Rad s ranjivim skupinama kojima je potrebna pomoć i podrška često je obilježen svakodnevno složenim profesionalnim zahtjevima, što iziskuje visoku razinu angažmana i emocionalne predanosti svakog pomagača. Koristeći raznolike teorijske pristupe i pregledom međunarodnih te domaćih istraživanja, u radu su se analiziraju rezultati 12 polustrukturiranih intervjua s volonterima iz Udruge Savao, Hrvatske mreže za beskućnike, Udruge Most, Udruge Milosrđa i Depaul Hrvatska. Cilj je produbiti razumijevanje potreba za podrškom kod beskućnika te izazova s kojima se suočavaju volonteri koji rade s osobama u beskućništvu, a iz perspektive socijalnog rada. Dobiveni rezultati ukazuju da sudionici kroz svoje organizacije pružaju materijalnu, pravnu, psihološku, praktičnu, duhovnu i institucionalnu podršku, da bi im za dobar ishod u radu s beskućnicima pomogla dodatna edukacija, mentorstvo i supervizija volontera, da se prepoznaju potrebe koje se smatraju nedovoljno dostupnima u radu s osobama u beskućništvu, uključujući potrebu za većim financijskim sredstvima, zadržavanjem volontera u organizaciji, te individualni pristup korisnicima. Preporučuje se zapošljavanje stručnog tima u organizacijama, posebice socijalnih radnika i psihologa, zatim bolja suradnja s drugim organizacijama, evaluacija beskućnika uz praćenje njihova napretka te veća svijest zajednice o beskućništvu. Sudionici su doživjeli razne izazove u radu s osobama u beskućništvu, često se susrećući sa sukobima beskućnika, njihovim narušenim mentalnim zdravljem i problemima ovisnosti, otporom ili nemogućnosti ostvarivanja osobnog odnosa i međusobne komunikacije, gdje su često osjećali emocionalnu iscrpljenost i bespomoćnost, a motivaciju su pronalazili u vjeri, obitelji i drugim volonterima. Zaključuje se da je svakom volonteru nužno osigurati kontinuirano praćenje i podršku tijekom volonterskog rada, što će omogućiti volonteru da obavlja svoje zadatke na adekvatan način te slobodno izrazi svoje nedoumice i osjećaje. |
| Sažetak (engleski) | For a long time, there was little awareness of homelessness issues, and a recognized need emerged to establish a social network that would meet the needs of homeless individuals and enhance their integration into social processes. This required timely involvment of various civil organizations and volunteers assisting homeless individuals through diverse activities and support programs. In this process, volunteers sometimes encounter stress and various challenges due to frequent interactions with individuals who have endured severe emotional and existential crises or trauma. Working with vulnerable groups requiring assistance and support is often marked by complex daily professioonal demands, necessitating a high level of engagement and emotional dedication from each helper. Utilizing diverse theoretical approaches and reviewing international and domestic research, the study analyzed the results of 12 semi – structured interviews with volunteers from organizations such as Savao Association, Croatian Network for the Homeless, Most Association, Mercy Association, and Depaul Croatia. The aim was to deepen understanding of support needs among the homeless and challenges faced by volunteers working with homeless individuals from a social work perspective. The findings indicate that participants through their organizations provide material, legal, psychological, practical, spiritual, and institutional support. To improve outcomes in their work with the homeless, additional education, mentoring, and volunteer supervision are recommended. It is also important to recognize needs that are considered insufficiently addressed in homeless work, including the need for increased financial resources, volunteer retention strategies, and personalized approaches to clients. Employing specialized teams in organizations, particularly social workers and psychologists, is recommended, as well as enhancing collaboration with other organizations, evaluating homeless individuals while monitoring their progress, and raising community awareness about homelessness. Participants have faced various challenges in working with the homeless, often dealing with conflicts among the homeless, their compromised mental health, addiction issues, resistance, or difficulties in establishing personal relationships and communication. They frequently experience emotional exhaustion and helplessness, finding motivation in faith, family, and fellow volunteers. In conclusion, it is crucial to ensure continuous monitoring and support for each volunteer during their service, enabling them to perform their tasks effectively and freely express their concerns and emotions. |
