prikaz prve stranice dokumenta Iskustvo govora mržnje zbog pripadnosti profesiji socijalnih radnika
Pristup korisnicima matične ustanove
diplomski rad
Iskustvo govora mržnje zbog pripadnosti profesiji socijalnih radnika
2023. urn:nbn:hr:132:930231
Skoko, Gabriela
Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
Pravni fakultet Osijek
Katedra radnopravnih i socijalnih znanosti i socijalnog rada

Citirajte ovaj rad

Skoko, G. (2023). Iskustvo govora mržnje zbog pripadnosti profesiji socijalnih radnika (Diplomski rad). Osijek: Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Pravni fakultet Osijek. Preuzeto s https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:132:930231

Skoko, Gabriela. "Iskustvo govora mržnje zbog pripadnosti profesiji socijalnih radnika." Diplomski rad, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Pravni fakultet Osijek, 2023. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:132:930231

Skoko, Gabriela. "Iskustvo govora mržnje zbog pripadnosti profesiji socijalnih radnika." Diplomski rad, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Pravni fakultet Osijek, 2023. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:132:930231

Skoko, G. (2023). 'Iskustvo govora mržnje zbog pripadnosti profesiji socijalnih radnika', Diplomski rad, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Pravni fakultet Osijek, citirano: 20.12.2024., https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:132:930231

Skoko G. Iskustvo govora mržnje zbog pripadnosti profesiji socijalnih radnika [Diplomski rad]. Osijek: Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Pravni fakultet Osijek; 2023 [pristupljeno 20.12.2024.] Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:132:930231

G. Skoko, "Iskustvo govora mržnje zbog pripadnosti profesiji socijalnih radnika", Diplomski rad, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Pravni fakultet Osijek, Osijek, 2023. Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:132:930231

Za citiranje koristite ovu mrežnu adresu: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:132:930231
Prijavite se u repozitorij kako biste mogli spremiti objekt u svoju listu.
Podaci o radu
NaslovIskustvo govora mržnje zbog pripadnosti profesiji socijalnih radnika
Naslov (engleski)Experience of hate speech in the social work profession
AutorGabriela Skoko
MentorDaniela Šincek (mentor)
Član povjerenstvaSilvija Ručević (predsjednik povjerenstva)
Član povjerenstvaDinka Caha (član povjerenstva)
Član povjerenstvaDaniela Šincek (član povjerenstva)
Ustanova koja je dodijelila
akademski / stručni stupanj		Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
Pravni fakultet Osijek
(Katedra radnopravnih i socijalnih znanosti i socijalnog rada)
Osijek
Datum i država obrane2023-09-08, Hrvatska
Znanstveno / umjetničko
područje, polje i grana		DRUŠTVENE ZNANOSTI
Socijalne djelatnosti
Sažetak
Cilj provedenog istraživanja bio je utvrditi u kojim okolnostima i s kojim oblicima govora mržnje se socijalni radnici najčešće susreću, kako iskustvo govora mržnje utječe na socijalne radnike i njihovo obavljanje posla te kako se socijalni radnici nose s potencijalnim negativnim posljedicama iskustva govora mržnje.. Za potrebe kvalitativnog dijela istraživanja korišten je namjerni uzorak. Sudionici istraživanja bili su socijalni radnici muškog i ženskog spola, u dobi od 23 do 65 godina s minimalno 6 mjeseci radnog staža u struci. U istraživanju je sudjelovalo 10 socijalnih radnika, od čega su 3 osobe muškog spola i sedam osoba ženskog spola. Za potrebe istraživanja korišten je polustrukturirani intervju kako bi se ispitala tri glavna istraživačka pitanja. Rezultati tematske analize dobivenih podataka pokazali su da okolnosti u kojima se socijalni radnici najčešće susreću s govorom mržnje obuhvaćaju najčešće rad s nezadovoljnim korisnicima i/ili korisnicima u otporu te konzumiranje medijskog sadržaja i društvenih mreža. Govor mržnje doživljavaju u direktnom kontaktu s počiniteljima što najčešće obuhvaća vrijeđanje, prijetnje i odobravanje nasilnih činova prema socijalnim radnicima, dok govor mržnje koji susreću u medijima obuhvaća komentare ispod online novinskih članaka, grupe na društvenim mrežama koje ciljano šire govor mržnje prema socijalnim radnicima, a nerijetko doživljavaju i širenje lažnih informacija i klevetu. Iskustvo govora mržnje ostavlja emocionalne, tjelesne i bihevioralne posljedice na socijalne radnike te utječe i na njihovo obavljanje posla. Kako bi se nosili s negativnim posljedicama iskustva govora mržnje, sudionici istraživanja koriste vještine, tehnike samopomoći i aktivnosti slobodnog vremena, a najčešće navode bavljenje hobijem i provođenje vremena s obitelji. Sudionici istraživanja navode kako ponekad osjete potrebu potražiti i stručni oblik pomoći, ali osim povremeno dostupne supervizije, takav oblik pomoći im je nedostupan radi financijskih ograničenja.
Sažetak (engleski)
The aim of the conducted research was to determine under what circumstances and with what forms of hate speech social workers most often encounter, how the experience of hate speech affects social workers and their performance at work, and how social workers cope with the potential negative consequences of the experience of hate speech. For the purposes of the qualitative part of the research, a purposive sample was used. The research participants were male and female social workers, aged 23 to 65, with a minimum of 6 months of professional experience. 10 social workers participated in the research, of which 3 were male and 7 were female. For research purposes, a semi-structured interview was used to examine three main research questions. The results of the thematic analysis of the obtained data showed that the circumstances in which social workers most often encounter hate speech include working with dissatisfied clients and/or clients in resistance, also when consuming media content and social networks. They experience hate speech in direct contact with the perpetrators, which most often includes insults, threats and approval of violent acts against social workers. Hate speech they encounter online includes comments under online newspaper articles, groups/pages on social networks that spread hate speech against social workers in a targeted manner, and often experience the spread of false information and defamation. The experience of hate speech leaves emotional, physical and behavioral consequences for social workers and affects their work performance. In order to cope with the negative consequences of the experience of hate speech, the research participants use skills, self-help techniques and leisure activities, most often they mention hobbies and spending time with family. Research participants state that they sometimes feel the need to seek professional help, but apart from occasionally available supervision, such help is unavailable to them due to financial limitations.
Ključne riječi
Ključne riječi (engleski)
Jezikhrvatski
URN:NBNurn:nbn:hr:132:930231
Studijski programNaziv: Socijalni rad
Vrsta studija: sveučilišni
Stupanj studija: diplomski
Akademski / stručni naziv: sveučilišni/a magistar/magistra socijalnog rada (univ. mag. act. soc.)
Vrsta resursaTekst
Način izrade datotekeIzvorno digitalna
Prava pristupaPristup korisnicima matične ustanove
Uvjeti korištenjaIkona licence Zaštićeno autorskim pravom.
Datum i vrijeme pohrane2024-01-22 12:58:07