Državna granica, kao crta razgraničenja dviju država, današnjim državama predstavlja izazovan zadatak njezine zaštite, samim time i osiguranja prijeko potrebne nacionalne sigurnosti, pri čemu državna granica de facto predstavlja prvi stup obrane od bilo kakvih ugroza iste. Usko povezani pojmovi s pojmom državne granice su državni teritorij te sloboda kretanja. Složenost sustava zaštite državne granice očituje se i u činjenici da ona uključuje zaštitu kopnenog i zračnog prostora te podzemlja, odnosno morskog područja. Zaštitu i nadzor državne granice Republika Hrvatska uredila je Zakonom o nadzoru državne granice iz 2013., koji je u potpunosti usklađen s acquis communautaire. Autor stoga nacionalni sustav zaštite državne granice prvenstveno promatra na hrvatskom primjeru analizom normativnog i institucionalnog okvira. Sustav zaštite i nadzora državne granice Republike Hrvatske specifičan je i, prije svega, složen jer je hrvatska državna granica dulja od 3 tisuće kilometara, a uz to, ona je i dijelom vanjska granica Europske unije. Uz hrvatski sustav, u radu se analizira i europski sustav zaštite granica za koji je ključan Zakonik o Schengenskim granicama te FRONTEX kao krovna institucionalna organizacija koja jamči sigurnost čitavog područja Europske unije. U nastavku rada, komparativnom metodom analizira se sustav zaštite državne granice na primjeru Bosne i Hercegovine kao države kandidatkinje za pristupanje Europskoj uniji te Slovenije države članice Schengenskog područja. Sa svrhom stjecanja potpunijeg uvida u problematiku zaštite i nadzora državne granice, autor daje i prikaz suvremenih izazova u njezinoj zaštiti kroz statističke podatke te aktualne događaje, naglašavajući tako i važnost (europskog) sustava integriranog upravljanja granicom.