Demokracija dolazi od grčkih riječi demos- narod i riječi kratein- vladati, demokracija znači vladavina ili vlast naroda. Atenska i helenska demokracija bila je robovlasnička demokracija jer su u organima vlasti i vršenju političkih prava mogli sudjelovati samo slobodni atenski građani. Atenska demokracije je podrazumijevala izravnu političku participaciju. Svi Atenjani s pravom glasa su mogli sudjelovati u radu skupštine te tako utjecati na odluke koje će biti obvezujuće za sve građane. Glas svakog građanina imao je jednaku vrijednost. U Ateni je bilo suženo razumijevanje tko je sve građanin. Pravo sudjelovanja imali su samo odrasli muškarci sa napunjenih 30. godina života te koji su atenskog podrijetla. Zapravo u odlučivanju je sudjelovala manjina od ukupnog broja stanovnika te je samo njihovo mišljenje bilo bitno, odluke su bile obvezujuće za sve zbog čega atensku demokraciju možemo smatrati demokratskim sustavom. Može se reći da je grčka demokracija osigurala koliko – toliko humano postupanje s robovima. U demokratskoj državi Ateni živjeli su u razmjerno dobrim tj. podnošljivim uvjetima, imali su pravo azila, za njihovo je ubojstvo vlasnik bio dužan odgovarati pred sudom, a moramo primijetiti da se za razliku od Sparte nikada ondje nisu digli s oružjem u ruci. Imovinsku razliku tj. neravnopravnost demokracija je nastojala ublažiti raznim olakšicama, kao na primjer, za siromašne i prebacivanjem bremena javnih troškova na one bogate. Nju je, međutim, smatrala manjim zlom od spartanske ravnopravnosti u siromaštvu, koja je vodila do gospodarske stagnacije i postupnog izumiranja stanovnika. Demokracija je otvarala najširi prostor stvaralačkim snagama pojedinaca i narodnih masa, te omogućavala najbrži kulturni i gospodarski razvoj. Opsegom prava i sloboda, koja je ona osiguravala građanima, bila je čak naprednija od mnogih novovjekovnih političkih uređenja, za koje se može konstatirati da za njom zaostaju – iako je to bila demokracija robovlasničkog tipa. Karakteristika atenske demokracije je bila njena neposrednost, tj. u njoj su, u većoj ili manjoj mjeri, sudjelovali svi građani bez posrednika, uključujući zakonodavnu, pa i izvršnu i sudsku djelatnost.