Sloboda izražavanja je temeljno ljudsko pravo svakog pojedinca. Zajamčeno je ne samo Ustavom Republike Hrvatske, već i Općom deklaracijom o ljudskim pravima iz 1948. godine donesenoj na Općoj skupštini od strane Ujedinjenih naroda te mnogim drugim aktima. Kada govorimo o govoru mržnje, ne postoji samo jedna definicija. No, u globalu, za govor mržnje možemo reći da je svako poticanje na netrpeljivost prema određenoj skupini ili pojedincu, svaki oblik nesnošljivosti u pogledu rase, vjere, nacionalnosti, spolne orijentacije. Razvojem društvenih mreža, smatralo se kako će one pomoći u lakšem komuniciranju, dijeljenju sadržaja i informacija, no danas, jedan od najvećih problema koje društvene mreže donose su upravo problem govora mržnje. Društvene mreže su mnogo doprinijele povećanju govora mržnje na svojim platformama pa su slijedom toga, donesene i brojne smjernice, zakoni i kodeksi kako bi se takvo ponašanje spriječilo. Prvi dio ovog rada osmišljen je kako bi općenito predstavio pojmove o kojima će se dalje raspravljati, kao što je sloboda izražavanja, govor mržnje te društvene mreže. U drugom dijelu rada, govori se o regulativi govora mržnje na društvenim mrežama na europskoj razini, dok u trećem dijelu prolazimo kroz zakonsku regulativu u Hrvatskoj. Četvrti dio, daje nam primjere iz same sudske prakse da bismo uvidjeli kako institucije postupaju u vezi govora mržnje na društvenim mrežama te koje su kazne za navedeno kazneno djelo.