Predmet ovoga rada je pravo na pristup informacijama, s težištem na ostvarivanje tog prava u Republici Hrvatskoj. Uz to se u ovom radu ukratko prikazuje i razvoj prava na pristup informacijama u svijetu i Europi. Rad počinje analizom odredaba Ustava o pravu na pristup informacijama te se nastavlja definicijama prava na pristup informacijama na zakonskoj razini i glavnim zakonom koji uređuje to područje, Zakonom o pravu na pristup informacijama. Definira se njegovo područje primjene, njegovi adresati i pojmovi koji su bitni za shvaćanje područja koje uređuje. Obrađene su obveze tijela javne vlasti kao tijela koja su obvezana Zakonom o pravu na pristup informacijama postupati po podnesenim zahtjevima za pristup informacijama te se također pobliže objašnjava uloga službenika za informiranje kao zaposlenika u tijelima javnih vlasti zaduženih da neposredno u prvom stupnju rješavaju podnesene zahtjeve. S tim u svezi pobliže je opisan institut Povjerenika za informiranje i njegovih raznih uloga, pa tako i kao drugostupanjskog tijela povodom žalbe na odluke tijela javne vlasti povodom zahtjeva za pristupom informacijama. Također je u ovom radu kroz nekoliko cjelina detaljno analiziran sam postupak po podnesenom zahtjevu za pristup informacijama. Ovaj rad se osvrće i na posebno uređeno područje prava na pristup informacijama vezanih za okoliš i odredbe Zakona o zaštiti okoliša. Na kraju se prikazuju i analiziraju neki od važnijih pokazatelja na području prava na pristup informacijama i njihov razvoj od 2013., kada je u Republici Hrvatskoj imenovan prvi Povjerenik za informiranje i za koju godinu je podnio svoje prvo izvješće, do posljednjeg raspoloživog izvješća Povjerenika za informiranje, Izvješća o provedbi zakona o pravu na pristup informacijama za 2023.