Abstract | Zlostavljanje na radnom mjestu (mobbing) je kompleksno pravno pitanje koje je regulirano multidimenzionalnim pristupom i to kroz radnopravno, antidiskriminacijsko, kaznenopravno, prekršajnopravno i građanskopravno zakonodavstvo. Predmetni fenomen mobbing je usko povezan s diskriminacijom. Cilj ovog rada je definirati predmetni pojam mobbing, razgraničiti ga od pojma diskriminacije, prikazati njegovu incidenciju, prikazati pravnu regulaciju kroz nacionalno zakonodavstvo Republike Hrvatske i usporediti ga s pravnim uređenjem drugih država članica Europske unije, kao i analizirati nacionalna zakonodavstva pojedinih država članica Europske unije. Iako nema jedinstvene i općeprihvaćene definicije mobbinga, teorijski postoji stabilnost u razumijevanju ovog problema. Stoga, mobbing se može definirati kao sustavna neprijateljska, neetična ili agresivna komunikacija ili ophođenje pojedinca ili skupine pojedinaca prema drugima u radnom okruženju, a što uslijed visoke učestalosti i dugotrajnosti dovodi do ponižavanja žrtve mobbinga, kao i značajnih psihofizičkih posljedica na zdravlje iste. Mobbing predstavlja samo psihičko, a ne i fizičko nasilje, a ciljevi mogu biti različiti i to od ugrožavanje ugleda, časti, dostojanstva i integriteta žrtve mobbinga pa čak i njezinog uklanjanja s radnog mjesta. Posljedični stres kao rezultat mobbinga može ostaviti dugotrajne i ozbiljne posljedice na psihofizičko zdravlje žrtve. Kao potencijalno rješenje problematike predmetnog fenomena mobbing kako u Republici Hrvatskoj, tako i na razini država članica Europske unije, predlaže se izrada jedinstvenog zakona kojim bi se cjelovito uredila navedena problematika, kao i usklađivanje nacionalnih zakonodavstava država članica Europske unije. Također, potrebno je uspostaviti jedinstvene mehanizme praćenja provođenja mjera za sprječavanje mobbinga na razini Europske unije, kao i sankcioniranje neprovođenja navedenih mjera. Usklađivanjem nacionalnih zakonodavstava država članica Europske unije i efikasnim sustavom sankcioniranja, vrlo vjerojatno bi se uspostavila željena razina pravne sigurnosti, čime bi se i smanjila pojavnost predmetnog fenomena mobbinga na radnom mjestu. |
Abstract (english) | Harassment at the workplace (mobbing) is a complex legal issue regulated through a multidimensional approach, encompassing labor law, anti-discrimination law, criminal law, misdemeanor law, and civil law legislation. The phenomenon of mobbing is closely related to discrimination. The aim of this paper is to define the concept of mobbing, distinguish it from discrimination, present its incidence, showcase the legal regulation through the national legislation of the Republic of Croatia, compare it with the legal frameworks of other EU member states, and analyze the national legislations of individual EU member states. Although there is no unified and universally accepted definition of mobbing, there is theoretical stability in understanding this issue. Therefore, mobbing can be defined as systematic hostile, unethical, or aggressive communication or behavior of an individual or a group of individuals towards others in the work environment, which, due to its high frequency and duration, leads to the humiliation of the mobbing victim, as well as significant psychophysical consequences on their health. Mobbing represents psychological, not physical violence, and its goals can vary from damaging the reputation, honor, dignity, and integrity of the mobbing victim to even their removal from the workplace. The resulting stress from mobbing can have long-lasting and serious effects on the psychophysical health of the victim. As a potential solution to the issue of mobbing both in the Republic of Croatia and at the EU level, the creation of a comprehensive law regulating this issue is proposed, as well as the harmonization of national legislations of EU member states. Additionally, establishing unified monitoring mechanisms for implementing measures to prevent mobbing at the EU level, as well as sanctioning the failure to implement these measures, is necessary. By aligning the national legislations of EU member states and implementing an effective sanctioning system, the desired level of legal security would likely be established, thereby reducing the occurrence of workplace mobbing. |