| Abstract | Predmet ovog diplomskog rada su zbivanja u tadašnjoj Trojednoj Kraljevini Dalmaciji, Hrvatskoj i Slavoniji, počevši od Hrvatskog narodnog preporoda preko deklaracije Narodne stranke nazvane „Zahtijevanje naroda“ pa sve do konstituiranja i zasjedanja Hrvatskog Sabora 1848 godine. Hrvatski narodni preporod ili Ilirski pokret obuhvaća razdoblje između dvaju apsolutizama: Metternichova i Bachova apsolutizma (1790-1848), a program i cilj samog pokreta, nazvanim Disertacijom, bilo je uvođenje narodnog jezika radi sprječavanja daljnje mađarizacije, ujedinjenje svih pokrajina pod bansku vlast te ukinuće feudalnog sustava. U sklopu Preporoda, Narodna je stranka predstavila svoju deklaraciju „Zahtijevanje naroda“, skup zahtjeva od 30 točaka, u kojoj su narodnjaci predstavili nacionalna, državno-pravna, socijalna i liberalna traženja radi poboljšavanja položaja Trojedne Kraljevine unutar Monarhije, ali i modernizacije zastarjelog modela društva. Vrhunac nacionalno-političkog dijela programa Preporoda bilo je konstituiranje Hrvatskog Sabora na čelu s novoizabranim banom Josipom Jelačićem. Značenje Sabora iz 1848. godine je veliko, jer se po prvi puta određeni broj zastupnika biralo od strane birača, dok su ostali broj zastupnika činili plemići, predstavnici Crkava te zastupnika zagrebačke Akademije znanosti. U razdoblju od 5. lipnja do 9. srpnja 1848. godine Sabor je donio 35 zaključaka. Postignuća Hrvatskoga Sabora iz 1848. poput objedinjavanja svih pokrajina pod bansku vlast, ustrojavanje potpune državne organizacije, korištenje narodnoga jezika u državnim službama, bila su kratkog vijeka. Nakon ugušenja Mađarske revolucije, novi car Franjo Josip donosi oktroirani Ustav sa monarhijskim apsolutizmom, ali ipak sa primjesom liberalnih načela s ciljem jačanja kapitalističkih odnosa i modernizacije Monarhije. |
| Abstract (english) | The topic of this master thesis are the happenings in the Triune Kingdom of Croatia, Slavonia and Dalmatia, starting with the Croatian national revival, passing of the People’s Party declaration Demands of the Nation and finishing with the constitution of the Croatian Parliament (Sabor) in 1848. The Croatian national revival or the Illyrian movement covers the time between Metternich’s and Bach’s absolutism (1790.-1848.). The manifest and the aim of the movement, called The Dissertation, included the implementation of the Croatian language as the official one, opposing the undergoing Magyarization; unity of all regions under the reign of the Ban and the abolishment of feudalism. As part of the Revival, the People’s Party introduced a declaration named Demands of the Nation. In the 30 points of the declaration; national, legal, social, and liberal demands were presented with the aim of improving the position of the Triune Kingdom within the Monarchy and to modernize the outdated social models. The peak of the national-political program of the Revival was the constitution of the Croatian Parliament (Sabor) led by the newly appointed Ban Josip Jelačić. The great relevance of the 1848. Sabor is because for the first time in history part of representatives were chosen based on elections. The rest of representatives were directly named from aristocracy circles; of the Catholic and Orthodox churches and representatives of the Zagreb’s Academy of Science. In the period from 5th to 9th of June 1848. the Sabor adopted 35 conclusions.
The achievements of the 1848. Sabor such as unity of regions under the Ban reign, use of the national language in state services were short-term. After the repression of the Hungarian revolution, the new emperor Franz Joseph I brought in place an octroic constitution with neo- absolutism as a cornerstone, but with elements of liberal principles with the aim of strengthening the capitalistic and modern affairs of the Monarchy. |
