Abstract | Prema Zakonu o sustavu državne uprave sama svrha je zakonito, svrhovito, djelotvorno i učinkovito obavljanje poslova državne uprave. Vlada Republike Hrvatske usmjerava i nadzire sustav državne uprave. U pravnim sustavima modernih država danas se u posebnu pozornost stavlja pravna regulacija statusa osoba koje obavljaju pojedine poslove koji proizlaze iz nadležnosti državnih (javnih) tijela. Svaki prijam u državnu službu formira za državnog službenika određene obveze kojima mora udovoljavati, ali ujedno kao i prijam u službu, što mu daje odgovarajuća prava. Takvu vrstu međusobne uvjetovanosti, povezanosti prava i dužnosti ima posebnu naglašenost kod državnih službenika. Shodno tome, pridonosi brojnost dužnosti i prava koji stoje na strani državnog službenika, što rezultira na utjecaj gdje zakonodavac sustavom pravnih pravila međusobno prožima prava i dužnosti gdje traži istodobno da se dužnosti obavljaju, no i prava koriste prema namjenama u pravnoj normi, a u interesu obavljanja službe. Na taj način se osigurava pravilno obavljanje službe. Ukoliko dođe do povrede službene dužnosti (lake, ili teške) u prilikom slučaja da državni službenici u obavljanju službe se ne pridržavaju zakona, ili drugih propisa donesenih temeljem zakona, te ako se ne ponašaju u skladu s pravilima ponašanja u obavljanju službe. Lake povrede službene dužnosti jesu lakši oblici kršenja prava i dužnosti državnih službenika za koje se zakonom propisuju i lakše disciplinske sankcije, međutim, teške povrede službene dužnosti su teži oblici kršenja prava i dužnosti državnih službenika, i uslijed toga se zakonom za njih propisuju i teže disciplinske sankcije. Tako se lake povrede službene dužnosti osim zakonom uređuju i uredbom Vlade, te pravilnikom o unutarnjem redu, međutim za teške povrede službene dužnosti, mogu se urediti samo zakonom (i drugim posebnim zakonima). Disciplinske kazne interpretiraju skalu serioznosti i energičnosti prilikom upozoravanja, te kažnjavanja počinitelja povreda službene dužnosti, tj. predstavljaju stupanj tolerantnosti same državne službe prema povredi počinitelja u budućnosti, te ukazuju na neopravdanost i ne svrsishodnost disciplinskih povreda. |