Tema ovog rada je “Atenska država”, u kojemu će naglasak biti na stvaranju atenske države od dolaska plemena iz Azije na balkanski poluotok, dorske seobe kao povijesnog sudbonosnog čina, društvene organizacije četiri jonska plemena i uvida u ahajsko doba uz kojeg se veže početak državnosti, stvaranju i razvoju klasičnog grčkog grada-države (polis) na kojeg su utjecale brojne okolnosti. Nastanak atenske države prate dva razdoblja, razdoblje aristokratske republike i države Atene kao demokratske republike. Nakon smrti kralja Kodra formirana je vlada aristokrata koji su sačuvali vlast sve do 7.st.pr.n.e. Areopag postaje sva vlast u 7.st.pr.n.e., a sve službe su u rukama eupatrida. Nakon neuspješnog pokušaja Kilona da uspostavi tiraniju oko 621.g.pr.n.e. vlast je preuzeo Drakon kojemu je bilo povjereno da ponovno uspostavi pravnu jednakost. Nakon Drakonovih zakona slijede Solonove reforme kojima je zaustavljen sukob između demosa i aristokracije i postavljen temelj razvoju antičke demokracije. U Ateni su uvedeni novi organi narodna skupština i vijeće uz postojeće ranije organe (areopag, arhonti, sud efeta). 509.g.pr.n.e. Klisten je utemeljio polis na novoj osnovi ukinuvši stari plemenski ustroj i umjesto četiri jonska plemena u Atici uspostavio sustav od deset plemena i dao veću ulogu gradskom stanovništvu. Atenska država u vrijeme Perikla doživjela je svoj najveći procvat u političkom i kulturnom smislu. Atenska demokracija doživjela je svoj vrhunac , a narodna skupština je postala najvažnija institucija i najviše zakonodavno tijelo. Pravni kriterij koji je bio temelj društvene podjele u atenskom društvu odnosio se na slobodne (robovlasnike) i neslobodne (robove). Iz položaja političkog života nekog polisa bili su isključeni kao podskupina žene, stranci i robovi.