Govor mržnje nikada nije bio prisutan u tolikoj mjeri kao što je u suvremenom društvu. Tome doprinosi njegovo lako širenje i dostupnost putem društvenih mreža, ali potrebno je naglasiti činjenicu da se sustav zaštite i razumijevanje ljudskih prava značajno promijenio i napredovao te se unutar takvog sustava pronalazi relativno adekvatno rješenje za problem sve učestalijeg govora mržnje što je širi društveni i pravni problem. Naime, adekvatno rješenje ogleda se kroz uspostavljanje ravnoteže između ostvarivanja prava na mogućnost slobodnog izražavanja kao temeljnog standarda svakog demokratskog društva i ograničavanja te slobode govorom mržnje koji jasno predstavlja povredu proklamiranih i općepriznatih prava. Upravo zbog činjenice da se slobodnim izražavanjem mogu povrijediti zajamčena prava pojedinaca, ali i ona koja su od važnost za državu i društvo kao kolektiv regulira se ograničenje te slobode i to putem zabrane i sankcioniranja govora mržnje u prvom redu. Sukladno tome autorica nakon uvodnih razmatranja obrađuje pitanja slobode izražavanja kao temeljnog ljudskog prava i njezino ograničenje. Sloboda izražavanja mišljenja razmatra se kroz niz različitih i relevantnih međunarodnopravnih izvora kojima je definirana odnosno pobliže određena, dok je posebna pažnja posvećena analizi odredbi o slobodi izražavanja sadržanih u Europskoj konvenciji za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda. S obzirom na to da ne postoji univerzalna definicija koja se jedinstveno primjenjuje autorica u nastavku rada analizira pojedine pravne izvore i načine na koji su oni definirali govor mržnje. Kako bi se Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda doista osigurala sloboda izražavanja, ali i spriječio i ograničio govor mržnje pravni standardi Europskog suda za ljudska prava, izraženi kroz njegovu judikaturu su ključni i zato autorica analizira predmetne slučajeve. Završno poglavlje obuhvaća analizu nacionalnog pravnog okvira i prakse nacionalnih sudova glede govora mržnje čime se analiza može smatrati sveobuhvatnom te rezultirati zaključnim razmatranjima konstruktivne naravi koje autorica iznosi.