Reforma ustavnog sistema Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije koja je donijela veću participaciju socijalističkih republika Srbije, Hrvatske, Slovenije, Crne Gore, Bosne i Hercegovine i Makedonije te pokrajina Vojvodine i Kosovo započeti su ustavnim amandmanima donesenim 1967., 1968. i 1971. godine. Ustav je izglasan u veljači 1974. godine na krilima amandmana te je nametnuo svim republikama u federaciji načela sporazumijevanja, samoupravljanja, državnosti i decentralizacije. Načelo sporazumijevanja zahtijevalo je suglasnost i usuglašavanje stavova svih republika u nekim pitanjima. Stoga ne čudi da su odredbe Ustava SFRJ iz 1974. godine istovremeno izazvale veliko oduševljenje i uznemirenost budući su donijele reforme koje su ranije bile povod nacionalnih pokreta. Naime, spomenutim ustavom otvoren je put državama prema demokraciji, ravnopravnosti i eventualno osnivanju vlastitih država. Najvažnija promjena koja je njime uvedena bila je jačanje suvereniteta republika, a pokrajine su dobile obilježja država. Predmet ovog rada je prikazati državno uređenje odnosno ustavni sistem Jugoslavije prema Ustavu iz 1974. te koje novine su uvedene u rad Skupštine SFRJ, zatim na koji način funkcioniraju Savezno vijeće i Vijeće republika i pokrajina. Nadalje želimo prikazati organizaciju Predsjedništva i Predsjednika, te Saveznog izvršnog vijeća, a u konačnici organizaciju socijalističkih republika i njihove ovlasti u donošenju vlastitih ustava i naposljetku organizaciju ustavnog sudstva.